Kornati

Kornati

Razvedena hrvatska obala obiluje otocima i otočićima te je idealna za jedrenje i istraživanje skrivenih uvala. Kristalno čisto tirkizno more, prekrasne pješčane plaže, mir i tišina su glavni aduti takvih uvala. Nekada su toliko netaknute i pitoreskne da podsjećaju na neki drugi planet ili filmsku scenu. Upravo takve uvale nudi i Kornatsko otočje. Otočje je dobilo ime prema najvećem otoku Kornatu. Kornati su posebni izgledom, ali i brojem otočića koji čine najrazvedeniju otočnu skupina u Sredozemlju. Smješteni južno od Zadra, a zapadno od grada Šibenika, otočje čini niz osamdeset i devet otoka, otočića i hridi u moru.

Škrta vegetacija, suhozidi i velika čistoća i prozirnost mora su odlike Kornatskog otočja. Ta ljepota postala je zaštićena 1980.g. kada su Kornati stekli status Nacionalnog parka. Nekoć bujna vegetacija gustih šuma hrasta crnike i česmine je zbog potrebe za pašnjacima i obradivom zemljom sječena još za vrijeme Ilira. Iskorištavanje vegetacije i prostora za ispašu rezultiralo je pretvaranjem otočja u kamenu pustoš.

Izlet na Kornate je idealna cjelodnevna aktivnost ako ste na odmoru u Hrvatskoj u nekoj od kuća za odmor u Šibeniku ili Zadru. Većina izleta uz razgledavanje parka uključuje doručak, ručak te pauze za kupanje u više različitih uvala. Panoramskim razgledavanjem otoka iz broda odmah će vam za oko zapeti zidovi u kršu. To su takozvani suhozidi koji su podizani kako bi se ogradili posjedi da ovce na ispaši ne odlaze na tuđi posjed. Svi zidovi su nastali isključivo ljudskom rukom bez ikakvih strojeva što ih čini jako vrijednima jer svjedoče marljivim ljudima škrtog krškog podneblja. Danas se na otoku i dalje mogu vidjeti ovce na ispaši. U parku se nalazi i mnoštvo maslinika koji se i dalje obrađuju. Vlasnici posjeda na Kornatima su uglavnom stanovnici Murtera.

Kornatske krune se također najljepše mogu doživjeti razgledavanjem iz broda. Krune su zapravo litice položene prema otvorenom moru, a nastale su kao posljedica pucanja i rasjedanja Zemljine kore. Godinama su procesi korozije, erozije i abrazije dodatno isklesali velike površine koje se na nekim mjestima okomito spuštaju i preko 90 m u morske dubine. Najviša „kruna“ u Nacionalnom parku Kornati nalazi se na otoku Klobučar (82 m iznad razine mora), a najduža na otoku Mana (1350 m).

Po iskrcaju u Park možete pratiti jednu od dvije poučne staze Trtuša ili Vela Pinitula. Na obje možete učiti o geologiji prostora, biologiji mora, geografiji, kulturi i tradiciji. Šetnja i planinarenje su svakako jedna od glavnih aktivnosti na otočju uzimajući u obzir njegov izgled i tlo. Na otoku nema ucrtanih službenih staza ni puteva, a kako su posjedi isključivo privatni, dozvoljeno je kretati se samo već utabanim putevima i stazama. Šetnjom možete razgledati utvrdu Tureta iz bizantskog vremena te obližnju crkvicu sv. Marije. Nekoliko je vidikovaca smještenih na otočju, a najveća nagrada šetnje bit će dolazak do vidikovca Metlina na otoku Kornatu. To je ujedno i najviši vrh u Nacionalnom parku Kornati.

Kada se poželite odmoriti ili okupati posjetite prekrasnu pješčanu plažu Lojena. Smještena je na otočiću Levrnaka. Na samoj plaži nema ugostiteljskih objekata, a i prirodnog hlada je jako malo. Kako je cijeli akvatorij Kornata idealna nautička destinacija sva gastro ponuda na Kornatskom otočju se smjestila u nekim od popularnih, i za nautičare idealnih, uvala. Restorani više ne nude samo klasičan riblji meni kao ribu spremljenu na gradelama, već i carpaccio od tune i sipe. Ako ste ljubitelj ronjenja tada će Kornati biti idealna lokacija za vas. Bogati podvodni svijet rezultat je izrazite čistoće i prozirnosti mora zbog kojih svjetlost prodire u more dublje nego li na drugim mjestima. Raznovrsne ribe, rakovi, alge i koralji će vas oduševiti. Koralji su najbrojniji duž strmaca i kruna koji prodiru duboko pod more.

Ako ste na odmoru u Šibeniku ili na odmoru u Zadru, svakako izdvojite jedan dan za posjet Kornatima. Ukoliko ste još u potrazi za vilama u Hrvatskoj pogledajte HomeRent ponudu luksuznih vila i kuća za odmor.